Islam nije neka nova vjera, ve? jedna te ista Istina koju je Bog objavljivao preko svojih poslanika svakom narodu. Za jednu petinu ?ovje?anstava, islam je i vjera i cjelokupni na?in života. Muslimani slijede vjeru mira, samilosti i praštanja, ali i vjeru pravde i o?uvanja dostojanstva ljudskog bi?a.
Šta muslimani vjeruju?
Muslimani vjeruju u Jednog, Jedinog, ni sa ?im uporedivog Boga; u melek (an?ele) koje je On stvorio; u poslanike kojima je slao Svoje objave da ih dostave ljudima; u Sudnji dan i pojedina?no polaganje ra?una za djela; da se sve zbiva s Božijom voljom i odre?enjem i u život poslije smrti. Muslimani vjeruju u sve Božije poslanike od Adema (Adama), pa preko Nuha (Noe), Ibrahima (Abrahama), Ismaila (Jišmaela), Ishaka (Isaka), Jakuba (Jakova), Jusufa (Josipa), Ejjuba (Joba), Musaa (Mojsije), Haruna (Arona), Davuda (Davida), Sulejmana (Solomona), Ilijasa (Ilije), Junusa (Jone), Jahjaa (Ivana), do Isaa (Isusa), neka je mir Božji nad svima njima. Ali kona?na Božija poruka ?ovje?anstvu, potvrda vje?ne Poruke i srž prethodnih objava data je Muhammedu s.a.v.s., preko meleka Džibrila (Gabrijela).
Kako se postaje musliman?
Jednostavno, izgovaranjem rije?i: Samo je Jedan Bog i Muhammed je Njegov poslanik. Ovom formulom vjernik ili vjernica izjavljuju vjerovanje u sve Božije poslanike i objave koje su donisili.
Šta zna?i rije? islam?
Arapska rije? islam zna?i predanost, a nastala je od rije?i selam, što zna?i mir. U vjerskom smislu,islam zna?i potpunu predanost Bogu. Rije? Allah je arapska rije? za Boga, koju upotrebljavaju Arapi – musliman, tako i Arapi – krš?ani, odnosno nemuslimani.
Zašto se islam ?esto smatra ?udnim?
Islam možda izgleda egzoti?an, pa ?ak i ekstreman u modernom svijetu. Možda je to zbog toga što na Zapadu danas vjera ne dominira u svakodnevnim životom, dok je muslimanima vjera uvijek prva na umu i oni ne prave razliku izme?u svetog i svjetovnog. Oni vjeruju da se Božiji zakon ili Šerijat mora shvatiti krajnje ozbiljno i zato su kod njih vjerska pitanja uvijek bitna.
Da li islam i krš?anstvo imaju razli?ito porijeklo?
Ne. Zajedno s judaizmom, i islam i krš?anstvo poti?u od poslanika i praoca Ibrahima. Poslanici sve tri vjere su direktni potomci njegovih sinova: Muhammed, s.a.v.s. poti?e od najstarijeg , Ismaila , a Musa i Isa, a.s., od Ishaka. Ibrahim je utemeljio naselje, današnji grad Mekku, i sagradio Kabu prema kojoj se okre?u svi muslimani prilikom obavljanja namaza.
Šta je Kaba?
Kaba je mjesto obožavanja Allaha koje su sagradili Ibrahim i Ismail, po Božijoj naredbi, prije 4.000 godina. Napravljena je od kamena, na mjestu za koje mnogi drže da je nekad bilo svetište, koje je podigao Adem. Bog je naredio Ibrahimu da pozove cijelo ?ovje?anstvo na obilazak ovog mjesta.
I danas kada hodo?asnici (hadžije) tamo odlaze izgovaraju :
Odazivamo Ti se, Bože!
Ko je Muhammed?
Muhammed, s.a.v.s., je ro?en u Mekki 570.g., u doba kada se u Evropi krš?anstvo još nije bilo sasvim u?vrstilo. Pošto mu je otac umro prije ro?enja, a majka nekoliko godina kasnije, Muhammed je odrastao u ku?i svog strica iz uglednog plemena Kurejš. Dok je stasavao, toliko je postao ?uven po istinoljubivosti, velikodušnosti i iskrenosti da se od njega ?esto tražilo da presudi u sporovima. Histori?ari ga opisuju kao tihog i razmišljanju sklonog ?ovjeka. Muhammed, s.a.v.s, je bio duboko religiozan
i oduvijek je osje?ao odbojnost prema dekadentnosti društva u kojem je živio. Stekao je naviku da povremeno meditira u pe?ini Hira, kod vrha Džebelun-Nur (Brda svjetlosti), nadomak Mekke.
Kako je postao Božiji poslanik i vjerovjesnik?
Kada mu je bilo 40 godina, dok je provodio vrijeme u osami, razmišljanju, Muhammed, s.a.v.s., je primio prve rije?i od meleka Džibrila. Ova objava, ?ije ?e slanje trajati 23 godine, sa?uvana je u knjizi koja poznata kao Kur’an. ?im je po?eo recitirati rije?i koje je ?uo od Džibrila i pozivati Istini koju mu je Bog objavio, Muhammed, s.a.v.s., i njegova grupa sljedbenika postadoše izloženi žestokim progonima, koji su bili toliko surovi da im je 622. godine Bog naredio da se isele. Ovaj doga?aj, poznat kao Hidžra (selidba) kada su muslimani napustili Mekku i otišli u Medinu, grad nekih 460 km sjeverno, ozna?ava po?etak muslimanskog kalendara. Poslije nekoliko godina, Poslanik, s.a.v.s., i njegovi sljedbenici su se mogli vratiti u Mekku. Tom prilikom su oprostili svojim neprijateljima i kona?no u?vrstili islam. Prije nego što je Poslanik, s.a.v.s., umro u 63. godini života, ve?i dio Arabije je bio muslimanski. U rasponu od jednog stolje?a nakon njegove smrti, islam se proširio do Španije na Zapadu i Kine na Istoku.
Kako se širenje islama odrazilo na svijet?
Jedan od razloga za brzo i mirno širenje islama nalazi se u jednostavnosti njegovog u?enja – islam u?i vjeri u samo Jednog Boga koji zaslužuje da se obožava. Islam, tako?er, iznova upu?uje ?ovjeka da upotrijebi inteligenciju i mo? zapažanja. Za nekoliko godina, procvjetala je velika civilizacija i univerziteti, jer prema Poslaniku, s.a.v.s., stjecanje znanja je obavezno svakom muslimanu i muslimanki. Spoj ideja Istoka i Zapada, starog i novog, donio je veliki napredak u medicini, matematici, fizici, astronomiji, geografiji, arhitekturi, umjetnosti, književnosti i historiji. Mnogi bitni sistemi, kao što su algebra, arapski brojevi, a tako?er i pojam nule (važan za razvitak matematike) preneseni su u srednjovjekovnu Evropu iz islama. Izumljeni su precizni instrumenti koji su omogu?ili evropsko otkri?e Novog svijeta, uklju?uju?i astrolab, kvadrat i dobre navigacione mape.
Šta je Kur’an?
Kur’an je zbirka upravo onih rije?i koje je Bog obajvio Muhammedu, s.a.v.s., preko meleka Džibrila. Muhammed, s.a.v.s, ih je memorisao, a potom diktirao svojim drugovima, dok su pisari bilježili, provjeravaju?i tekst nekoliko puta za njegova života. Ni jedna rije? u 114 poglavlja ili sura nije izmijenjena u toku predhodnih stolje?a, tako da je Kur’an po svakom detalju jedinstven i nadnaravan tekst objavljen Muhammedu, s.a.v.s., prije 14 stolje?a.
O ?emu govori Kur’an?
Kur’an, posljednja Božija rije?, glavni je izvor vjere i prakse i muslimana. Bavi se svim temama koje se ti?u ljudskih bi?a: Mudrost, Vjera, Molitva i Zakon. Me?utim, njegova osnovna tema je odnos Boga i njegovih stvorenja. U isto vrijeme, Kur’an daje upute za pravedno društvo, ispravno ljudsko ponašanjei pravi?an ekonomski sistem.
Postoje li drugi vjerski izvori?
Da, Sunnet, djela i primjer Božijeg poslanika, s.a.v.s, drugi je autoritet za muslimane. Hadis je pouzdano prenesena vijest o onome što je Poslanik, s.a.v.s., rekao, uradio ili odobrio. Vjerovanje u Sunnet je dio islamskog vjerovanja.
Primjeri Poslanikovih izreka
Božji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: «Bog nije milostiv prema onome ko nema milosti za druge»,
«Nijedan od vas ne?e biti pravi vjernik, sve dok ne bude želio svome bratu ono što želi samom sebi»,
«Nije vjernik onaj koji se najede dok njegov susjed gladuje»,
«Istinoljubiv i pouzdan trgovac bi?e u društvu vjerovjesnika, Božijih prijatelja i šehida (mu?enika).
«Nije snažan onaj ko drugog obori na zemlju, ve? onaj koji se savlada u srdžbi».
«Bog ne sudi prema vašim tijelima i izgledu, ve? gleda u vaša srca i postupke».
«Neki ?ovjek je, idu?i putem osje?ao veliku že?. Kada je naišao na bunar, sišao je u njega, napio se i izašao. Tada je ugledao psa sa isplaženim jezikom kako liže blato ne bi li ugasio že? kao i on, ponovo se spusti u bunar, zahvati vode u cipelu i napoji ga. Zbog ovog djela, Bog mu je
oprostio grijehe. Neko upita: «O Božiji poslani?e, zar ?emo biti nagra?eni i za ljubaznost prema životinjama, našto Poslanik odgovori:
„Postoji nagrada za ljubaznost prema svakom živom bi?u“.
(Iz hadiskih zbirki Buharija, Muslima, Tirmizija i Bejhakija)
Koji su to pet stubova islama?
Oni su okosnica muslimanskog života: vjerovanje, molitva, briga za siromašne, samopro?iš?enje i hodo?aš?e u Mekku za onoga ko je u mogu?nosti.
1. Vjerovanje
Samo je jedan Bog koji zavrije?uje da bude obožavan, a Muhammed a.s, je Božiji Poslanik. Ova izjava vjerovanja, zove se kelimei-šehadet, jednostavna je formula koju izgovaraju svi vjernici. Na arapskom jeziku, prvi dio te izjave glasi La-ilahe-illellah, a na naš jezik se obi?no prevodi: Samo je jedan Bog ili doslovnije: Nema drugog božanstva osim Boga. Rije? ilah (božanstvo, Bog) može se odnositi na sve što bi, dolaze?i u iskušenje, mogli postaviti na mjesto Boga: bogatstvo, mo? i sl. Zatim slijedi ille-llah – Osim Boga, izvora cjelokupnog stvaranja. Drugi dio kelimei-šehadeta je Muhammeden resulullah – Muhammed je Božiji poslanik. Uputa je došla preko li?nosti koja je samo ?ovjek kao i mi .
2. Namaz
Namaz je naziv za obaveznu islamsku molitvu koja se obavlja pet puta dnevno. Njome se ostvaruje neposredna veza izme?u ?ovjeka i Boga. U islamu nema klera, namaz predvodi osoba koja poznaje Kur’an, a po izboru džemata ili zajednice. Ovih pet namaza se sastoje od tjelesnih pokreta i izgovaranja (u?enja) odlomaka iz Kur’ana na arapskom jeziku, ali se dova ili osobna molitva može govoriti i na maternjem jeziku. Namazi se obavljaju (klanjaju) ujutro, u podne, poslijepodne, po zalasku sunca i no?u – na taj na?in odre?uju ritam ?itavog dana. Iako je pohvalnije obavljanje namaza u džamiji, muslimani i muslimanke mogu klanjati skoro svugdje: na poslu, u fabrici, na univerzitetu… Posjetioci islamskom svijetu budu iznena?eni središnjom ulogom koju namaz ima u svakodnevnom životu.
3. Zekat
Jedno od najvažnijih na?ela islama je da sve stvari kona?no pripadaju Bogu i da je zato bogatstvo koje ljudi imaju amanet od Boga. Rije? Zekat zna?i ?iš?enje i rast. Naša imovina se ?isti izdvajanjem jednog dijela za potrebe siromašnih muslimana i muslimanki. Kao kod podrezivanja vo?ki, time se uklanja višak i pospješuje novi rast imetka. Svaki musliman i muslimanka sami izra?unavaju svoj Zekat. Uglavnom Zekat se sastoji od pla?anja 2,5 % vrijednosti imetka u toku jedne godine. Bogobojazna osoba, tako?er, može dati koliko god želi u vidu sadake i to obi?no u tajnosti. Mada se rije? sadaka može prevesti kao dobrovoljni prilog, ona ima i šire zna?enje. Božiji poslanik s.a.v.s., je rekao: I obra?anje s veselim izrazom lica je sadaka. Božiji poslanik, s.a.v.s., je, tako?er, rekao: Svaki musliman i muslimanka trebaju dati sadaku. Neko upita: A šta ako osoba nema ništa da da? Poslanik odgovori: Neka radi svojim rukama za sebe, a onda nešto od onoga što privrijedi da kao sadaku. Ashabi (Poslanikovi drugovi) upitaše: A ako nije u stanju da radi? Poslanik re?e: Onda neka pomogne siromašnima i ubogima.- Ako ni to nije u stanju? – Neka druge poziva na dobro. Ashabi upitaše: A šta ako ni to ne može? – Neka se uzdrži od ružnih djela, i to je sadaka, odgovori Božiji poslanik.
4. Post
Svake godine u mjesecu Ramazanu (deveti mjesec muslimanskog kalendara), muslimani poste od zore do zalaska sunca, uzdržavaju?i se, pri tome, od hrane i pi?a, i seksualnih odnosa. Bolesnima, nemo?nim, putnicima, trudnicama i dojiljama dozvoljeno je da ne poste, s tim što oni kasnije, u toku godine, naposte propuštene dane. Ako tjelesno nisu u stanju to u?initi, onda trebaju nahraniti siromašnu osobu za svaki izostavljeni dan. Djeca po?inju postiti (i klanjati namaz) od puberteta, premda mnogi po?inju i ranije. Iako je post vrlo koristan za zdravlje, on se prevashodno smatra sredstvom duhovnog samo?iš?enja. Ustezanjem od ovozemaljskih zadovoljstava, makar i nakratko, posta? sti?e iskrene simpatije onih koji gladaju, ali isto tako oboga?uje duhovni život.
5. Hadždž (Hodo?aš?e)
Godišnje hodo?aš?e u Mekku ili hadždž, dužnost je samo onima koji su zdravstveno i imovinski u stanju da ga obave. Oko dva miliona ljudi iz svih krajeva svijeta ide u Mekku svake godine, susre?u?i se sa ljudima raznih nacionalnosti. Mada je Mekka uvijek puna posjetilaca, godišnji Hadždž po?inje u 12. mjesecu islamskog kalendara (koji je lunarni,a ne solarni), tako da hadždž i ramazan padaju nekada u ljeto, a nekada u zimu.
Hodo?asnici nose posebnu odje?u: jednostavnu odje?u koja uklanja klasne i kulturološke razlike. Obredi hadžadža, koji potje?u od Ibrahima a.s., uklju?uju obilaske oko Kabe i prelazak izme?u Saffe i Merve 7 puta, kao što je ?inila Hadžera tragaju?i za vodom. Potom hodo?asnici stoje zajedno u prostranoj dolini Arefat i mole se Bogu za oprost. Ovaj obred podsje?a na Sudnji dan. U proteklim stolje?ima, hadždž je bio naporan poduhvat. Me?utim, danas Saudijska Arabija snabdijeva milione ljudi vodom, savremenim prijevozom i najboljim mogu?im zdravstvenim uslugama.
Završetak hadždža obilježava se blagdanom Kurban-bajramom, koji se obilježava namazom i poklonima.
Kurban-bajram i Ramazanski bajram (blagdan kojim se obilježava okon?anje ramazanskog posta), glavni su blagdani u muslimanskom kalendaru.
Da li islam toleriše druge religije?
Kur’an kaže: Allah vam ne zabranjuje da ?inite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi?aja vašeg ne izgone – Allah zaista voli one koji supravi?ni… (Kur’an, sura: El-Mumtehane, ajet 8.)
Jedan od ciljeva islamskog zakona je da zaštiti povlašten položaj manjina i zato nemuslimanske bogomolje ni?u širom islamskog svijeta. Historija obiluje primjerima muslimanske tolerancije prema drugim vjerama: Kada je halifa Omer, r.a., ušao u Jerusalim 634. godine, islam je zajam?io slobodu vjeroispovijesti svim vjerskim skupinama u gradu. Islamsko pravo, tako?er, dozvoljava nemuslimanskim zajednicama osnivanje svojih sudova, koji sprovode porodi?no pravo u tradiciji naroda kojima pripadaju same manjine.
Šta muslimani misle o Isusu?
Muslimani Isusa zovu Isa ,a.s., poštuju ga i o?ekuju njegov Drugi dolazak. Smatraju ga jednim od najve?ih Božijih vjerovjesnika poslatih ?ovje?anstvu. Musliman nikada ne spominje njegovo ime, a da ne doda alejhi selam, tj. Neka su mir i blagoslov Božiji s njim. Kur’an potvr?uje njegovo ?udesno nevino ro?enje (jedna kur’anska sura nosi naslov Marija, na arapskom Merjem), a Merjema se smatra naj?asnijom od svih žena. Kur’an opisuje blagovijest: I kada Meleki rekoše: «O Merjema, tebe je Allah odabrao i ?istom stvorio i bolju od svih žena u?inio.» «….O Merjema, Allah ti javlja radosnu vijest, od Njega Rije?: ime ?e mu Mesih biti, Isa, sin Merjemin, bi?e vi?en na ovom i na onom svijetu i jedan od Allahu bliskih; on ?e govoriti ljudima još u kolijevici, a i kao odrastao i bi?e ?estit» – ona re?e: «Gospodaru moj, kako ?u imati dijete kad me nijedan muškarac nije ni dodirnuo,» – «Eto tako» – re?e – «Allah stvara što On ho?e. Kada nešto odlu?i, On samo za to kaže: «Budi !-i ono bude.»
(Kur’an, sura: Alu`Imran, ajeti 42, 45-47).
Isa ,a.s., je ?udesno ro?en kroz djelovanje iste sile koja je stvorila Adema (Adama) bez oca. Isaov ,a.s., slu?aj u Allaha je isti kao i slu?aj Ademov: od zemlje ga je stvorio, a zatim rekao: «Budi!» – i ono bi.
(Kur’an, sura: Alu ‘Imran, ajet 59)
U toku svoje poslani?ke misije, Isa, a.s., je ?inio mnogo ?uda. Kur’an nas obaviještava da je Isa govorio: Donosim vam dokaz od Gospodara vašega: napravi?u vam od ilova?e nešto poput ptice i puhnu?u u nju, i bi?e, voljom Allaha, prava ptica. Iscjeli?u slijepa i gubava i oživje?u mrtve, voljom Allahovom…
(Kur’an, sura: Alu ‘Imran, ajet 49)
Ni Muhammed, s.a.v.s., ni Isa, a.s., nisu došli da promijene temeljno u?enje u Jednog Boga, koje su donosili predhodni poslanici, ve? da ga potvrde i obnove. U Kur’anu se kaže kako je Isa, a.s., rekao za sebe da je došao da:
…potvrdim istinitost Tevrata, objavljenog prije mene, i da vam dopustim nešto što vam je bilo zabranjeno. I donosim vam dokaz od Gospodara vašeg, – zato se Allaha bojte i mene slušajte..
(Kur’an, sura: Alu ‘Imran, ajet 50).
Muhammed s.a.v.s., je rekao:
Ko kod vjeruje da je samo Bog bez druga, da je Muhammed Njegov poslanik, da je Isa Božiji rob i poslanik, Njegova rije? i duh koji je emanirao od Njega, da su raj i pakao istina, Bog ?e ga uvesti u raj. (hadis iz Buharijeve zbirke)
Zašto je muslimanima porodica toliko važna?
Porodica je temelj islamskog društva. Mir i sigurnost obezbje?uje stabilna porodica, koja ne uklju?uju samo najbliže ?lanove (tzv. življenje u zajednici); djeca se smatraju blagom i rijetko napuštaju ku?u prije udaje ili ženidbe.
A šta s muslimankama?
Islam smatra ženu, udatu ili neudatu, kao zasebnu individuu, s pravom da posjeduje i raspolaže svojom imovinom i zaradom. Mladoženja daje vjen?ani dar svojoj mladoj za njenu li?nu upotrebu, a ona ?esto zadržava porodi?no ime umjesto da uzme muževljevo. I od muškarca i od žene se o?ekuje da se obla?e pristojno i dostojanstveno; tradicija ženskog odijevanja koja se može vidjeti u nekim zemljama, ?esto je izraz mjesnih obi?aja.
Može li musliman imati više žena?
Vjera islam objavljena je za sva duhovna društva i sva vremena i zato uvažava sasvim razli?ite društvene potrebe. Okolnosti mogu opravdati uzimanje druge žene, ali se ovo pravo daje, prem Kur’anu, samo pod uvjetom da muž bude do kraja pravedan.
Da li se islamski brak razlikuje od krš?anskog?
Muslimanski brak nije sakrament, ve? jednostavan, pravi ugovor u kojem su oba partnera slobodna da postave uvjete. Posljedi?no tome, razvod braka nije uobi?ajen, ali nije ni zabranjen kao posljednje rješenje. Po islamu, muslimanka ne može biti prisiljena na udaju mimo svoje volje. Njezini roditelji tek predlože mladi?e za koje misle da su prikladni.
Kako se muslimani odnose prema starijima?
U islamskom svijetu nema stara?kih domova. Teret brige za svoje roditelje, u za njih najtežem životnom dobu, smatra se slaš?u i blagoslovom i prilikom za veliko produhovljenje. Bog od nas traži ne samo da se molimo za roditelje, nego i da prema njima postupamo s beskrajnom miloš?u, podsje?aju?i se da su nas stavljali na prvo mjesto, ispred sebe, kada smo bili bespomo?na djeca. Majkama se ukazuje posebna ?ast: Poslanik je u?io da je raj pod maj?inim nogama. Kada dostignu starost, roditelji se, kod muslimana, paze s miloš?u, ljubaznoš?u i nesebi?noš?u. U islamu je služenje roditeljima druga dužnost po važnosti, odmah iza molitve, i njihovo je pravo da je o?ekuju. Ispoljavanje razdraženosti ili iritacije smatra se vrlo ružnim, kada, bez njihove krivice, stariji postaju naporni. Kur’an kaže: Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobro?instvo ?inite. Kada jedno od njih ili oboje, kod tebe starost dožive, ne reci im ni: «Uh!» – i ne podvikni na njih, i obra?aj im se rije?ima poštovanja punim. Budi prema njima pažljiv i ponizan i reci: «Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kada sam bio dijete njegovali! (Kur’an, sura : El-Isra, ajeti 23-24)
Kako muslimani vide smrt?
Poput jevreja i krš?ana, muslimani vjeruju da je sadašnji život tek pripremni ispit za budu?i svijet. U temeljne istine vjere spada vjerovanje u Sudnji dan, proživljenje raj i pakao. Kada musliman ili muslimanka umru, onda se njihovo tijelo okupa (oi?no to u?ini ?lan porodice), zamota u ?isto bijelo platno i uz jednostavnu molitvu pokopa, naj?eš?e istog dana. Muslimani ovo smatraju jednom od posljednjih stvari koju mogu u?initi za rodbinu i prilikom da se podsjete na kratko?u svog boravka na zemlji. Poslanik, s.a.v.s., je u?io da tri stvari pomažu ?ovjeku nakon njegove smrti:
milostinja koju je dodijelio, znanje kojem je podu?avao i lijepo odgojeno dijete koje se za njega moli.
Šta islam kaže o ratu?
Kao i krš?anstvo, islam dopušta borbu u samoodbrani, u odbrani vjere i za povratak u svoje domove, ukoliko je neko protjeran. Islam propisuje stroga pravila ratovanja, koja uklju?uju zabranu nanošenja povrede i štete civilima, zabranu uništavanja ljetine, izvora svih vrsta voda, drve?a i stoke.
S muslimanskog gledišta, nepravda bi pobje?ivala u svijetu kada dobri ljudi ne bi bili spremni žrtvovati živote za op?e dobro. Kur’an kaže: I borite se na Allahovom putu protiv onih kojise bore protiv vas, ali vi ne otpo?injite borbu – Allah, doista, ne voli one koji zapodijevaju kavgu.
(Kur’an, sura El-Bekare, ajet 190)
Ako oni budu skloni miru, budi i ti sklon i pouzdaj se u Allaha jer On uistinu sve ?uje i sve zna.
(Kur’an, sura: El-Enfal, ajet 61)
Rat je, dakle, posljednje sredstvo i podliježe strogim pravilima koja propisuje sveti zakon. Rije? džihad doslovno zna?i borba. Muslimani vjeruju da postoje dvije vrste džihada. Drugi džihad je unutarnja borba koju svaki pojedinac vodi protiv sebi?nih želja, a radi postizanja unutarnjeg mira.
Šta je s hranom?
Mada mnogo jednostavniji od pravila ishrane koje slijede jevreji i, svojevremeno, rani krš?ani, propisi koje muslimani slijede zabranjuju svinjetinu i bilo koju vrstu opojnih pi?a. Poslanik je u?io da vaša tijela imaju svoja prava nad vama. Uzimanje zdrave hrane i zdrav na?in života se smatraju vjerskom dužnoš?u.
Poslanik s.a.v.s. je rekao: Tražite od Boga ?vrstu vjeru i zdravlje; jer poslije ?vrste vjere, nema ve?e blagodati od zdravlja!
PORUKA
Nakon ovog jasnog pojašnjenja islama i svijetle poruke ?ovje?anstvu, ljudi i dalje ostaju u ovosvjetskim fitnama (iskušenjima), okre?u?i glave od upute.
Za takve je Uzvišeni rekao: A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj ?e teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ?emo ga slijep oživjeti. «Gospodaru moj», – re?i ?e – «zašto si me slijepa oživio kad sam vid imao?»
«Evo zašto» – re?i ?e On: «Dokazi Naši su ti dolazili, ali si ih zaboravljao, pa ?eš danas ti isto tako biti zaboravljen.» (Kur’an, sura: Ta-Ha, ajeti 124-126)
I ne mislimo, koliko god oni izgledali sre?ni i zadovoljni, da to jesu.
Ne, oni nisu, niti ?e ikad biti, jer ne mogu nigdje na?i hranu za svoju dušu osim u islamu. Molim ALLAHA da nas sve uputi na put istine!
Šta je Islam?